OTOČAC – Na posljednjoj prošlogodišnjoj sjednici Gradskog vijeća donesena je odluka o dodjeli javnih priznanja Grada Otočca. Među dobitnicima nije Folklorno društvo Otočac. Naime, prijedlog za dodjelu Javne plakete Grada Otočca dala je Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke.
Kao obrazloženje zašto ovo Društvo zaslužuje priznanje, Katedra je navela je ono 2023. g. proslavilo 25 obljetnicu kontinuiranog rada, osnovano je 15. rujna 1998. godine nakon višegodišnjih napora i prepreka. Čak je u tom višedecenijskom periodu prijetila opasnost da se Društvo razgradi i da prestane postojati, no smoglo se snage i dobre volje da ipak opstane (moglo bi se spomenuti i imena, ali mudri Ciceron je rekao: Nomina sunt odiosa).
Nadalje Katedra je u obrazloženju navela da je za tih 25 godina postojanja Društvo imalo čak 510 nastupa u zemlji i inozemstvu (Vinkovačke jeseni, Đakovački vezovi, Brodsko kolo i dr.). Brojni su to nastupi ako se zna da su članovi društva amateri koji dolaze svoje volje na probe, nastupaju i odlaze na gostovanja iz čiste ljubavi prema svom kraju i tradiciji, promovirajući ga svojim nastupima. Taj amaterizam treba cijeniti i poštovati, velika je to razlika od profesionalnih ili poluprofesionalnih društava kakvih u Hrvatskoj ima. Time je ova brojka nastupa impresivnija i značajnija.
Društvo trenutno ima oko 80 članova različita uzrasta i po tome se razlikuje od drugih društava u Ličko-senjskoj županiji (i po broju i po uzrastu). A članovi djeluju kroz dječju skupinu Čerišnjice, izvornu plesnu i pjevačku skupinu, tamburašku skupinu, žensku vokalnu skupinu, mušku vokalnu skupinu i dramsku skupinu. Također njeguje izvorne narodne običaje Gacke, gacki čakavski dijalekt, pjesme i plesove svoga kraja, ali i pjesme i plesove drugih hrvatskih krajeva. Naravno da sustavno brine i o tradicijskoj gackoj nošnji, čiju izvornost temelji na najstarijim zapisima i rijetkim sačuvanim primjercima, što bi bilo teško da nema potporu GPOU-a.
Folklorno društvo Otočac je i nukleus Smotre folklora u Otočcu, već dobro poznatih hrvatskoj javnosti seminara o pjesmama i plesovima Dinarske kulturne zone, Dječjoj smotri folklora, a u konačni je i osnova na kojoj je formiran Centar dinarske kulturne zone u Otočcu – obrazlaže Katedra, navodeći da bi dodjeljivanje Plakete Društvu bio svakako snažan poticaj za daljnji rad i napredovanje, odnosno očuvanje bogate tradicijske baštine u pjesmi, plesu, scenskom prikazu i usmenoj narodnoj književnosti.
Sve to Odboru za dodjelu javnih priznanja Grada Otočca nije bilo dovoljno. Odbor ima inače sedam članova: Goran Bukovac mu je predsjednik, Snježana Bogdanić je zamjenica predsjednika, a članovi Tino Ostović, Milan Gomerčić, Nikolina Stojanović, Kristina Matasin i Josip Žanić. Na sjednici, kada se o tome odlučivalo, nisu bila nazočna dva člana (Gomerčić i Stojanović), a dva člana (Bogdanić i Matasin) su bila suzdržana. Ostala tri člana nisu osjetila potrebu da daju svoj glas Društvu. Zanimljiva je i pojava da su dva suzdržana člana i te kako vezana za Gacko pučko otvoreno učilište (što zaposlenjem, što sjedenjem u Upravnom vijeću), a svojom suzdržanošću nisu iskazala nikakvu neutralnost, dapače njihov suzdržani glas je bio glas – protiv, broje se samo glasovi dani za prijedlog. To je jedinstvena pojava, valjda samo svojstvena nekim ljudima u Otočcu, da iz čiste uskogrudnosti, poltronskog odnosa prema nekim umišljenim „autoritetima“ ili iz čiste taštine koju ne mogu u sebi suzbiti, ne podupiru Društvo koje je vezano za djelatnost ustanove. A puna su im usta tradicije, narodne tradicije, „osjećaja za lijepo“, pišu se projekti, sve pršti odjednom od silne tradicije. Donedavno je nekima ta tradicija bila teška seljačija, a sada se u njoj radosno kaljužaju. Ako to čine oni koji su prirodom posla vezani koliko-toliko za rad Društva, onda se ne treba čuditi ostalim članovima Odbora što prijedlog nisu podržali.
Netko će reći da Folklorno društvo Otočac nije ni moglo (ni smjelo) dobiti javno priznanje jer da je u Odluci o javnim priznanjima Grada Otočca eksplicite rečeno da se ona ne će dodjeljivati trgovačkim društvima ili ustanovama za njihovu redovnu djelatnost, a čiji je osnivač Grad Otočac. Taj izgovor je toliko proziran da i oni koji to kažu tome ne vjeruju. Taj „argument“ naravno da ne odgovara istini jer u toj istoj Odluci piše da se javna priznanja u takvim slučajevima ne dodjeljuju „u pravilu“. To znači da se ipak mogu dodijeliti, ali eto nisu. Tim više što Folklorno društvo Otočac ne čine zaposlenici Učilišta, sve su to amateri, volonteri, ljudi koji vole hrvatsku tradiciju, koji je žele očuvati i prenijeti na nove generacije. Time i to obrazloženje otpada.
Pa u čemu je onda štos? Zašto Folklorno društvo nije zaslužilo javno priznanje, a već su dodijeljena ranijih godina i drugim društvima za njihove obljetnice (čak mnogo manje), a i ovogodišnja za tek neke početne uspjehe nekih sekcija društava? Odakle vjetar puše?
Ako to članovima Folklornog društva Otočac ipak nešto znači, portal Glasgacke.hr ovime im daje priznanje u ime brojnog čitateljstva za njihovu 25. obljetnicu rada i postojanja, te će rado i dalje pratiti sve njegove aktivnosti.
M.K.