RIJEKA – U Rijeci je prošlog tjedna u hotelu Jadran održan znanstveno-stručni skup o Ričini. U početnim izlaganjima su djelatnice PMF- a Lucija Onorato i Lucija Novoselec pojasnile sudionicima važnost slatkovodnih sustava za očuvanje bioraznolikosti, njenu važnost te njezinu suovisnost s ljudima. Tu činjenicu je nakon toga Ivana Buj potvrdila i potkrijepila predstavljanjem okvirnih direktiva o vodama i strategijama Europske unije o bioraznolikosti. Uz to je David Dianežević predstavio raznolikost živog svijeta Ričine.
Zatim je Renato Juretić pojasnio do kakvih promjena staništa je došlo na Ričini te koje su prijetnje primijećene. Prva je onečišćenje uzrokovano otpadnim vodama, nesavjesnim odlaganjem otpada, odnosno slijevanje oborinskih voda. O oborinskim vodama u smislu zaštite Ričine brigu ne vodi poduzeće čija je to nadležnost, ali ne samo za oborinske vode nego pokazuju nebrigu za izvorišta, odnosno na Rički zvir, najznačajni izvor. Oborinske vode s prometnica se također slijevaju u Ričinu bez ikakvih taložnica i separatora. Izlagači su ukazali i na propuste HEP-a, HEP s branom na Valićima utječe na populaciju primorskog piora, ne dopuštajući ekološki prihvatljiv protok koji bi održao ovu vrstu. U akumulaciji Valići dominantne su alohtone vrste koje se uporno ubacuju. A prilikom čišćenja brane svakih desetak godina se pusti sav mulj i blato nizvodno i na taj način uništi sva fauna i zatrpa tok. Također se ne rješavaju otpadne vode iz bolnice Lopača.
Kao uvod u raspravu Sara Pleše i Ivana Buj su govorile o obnovi staništa i populacije, iskustveno su pokazale da je to moguće ako je dobre volje. Zatim su sudionici skupa u grupama dali svoje prijedloge i razmišljanja kojim putem i kojim smjerom i na koji način krenuti. Da bi se došlo do poželjnog cilj treba se ući u zajednički veliki projekt revitalizacije Ričine u kojoj će morati sudjelovati uz nazočne i sva javna tijela.
Dugoročno gledano sadašnji pristup upravljanja rijekama, gdje dominira građevinski sektor, gdje se promatra pitka voda kao profit, gdje ostatak vode primarno služi za profit od struje, gdje lokalne vlasti žmire na problem s otpadnim vodama i na bespravne nabacane objekte kraj samog vodotoka, gdje dopuštaju da lokalni ljudi kradu metre Ričine šireći vrtove u njezino korito uz pomoć Hrvatskih voda, gdje nadležno poduzeće za ceste ne mari za oborinske vode i sprovodi sve s cesta direktno u Ričinu što je pogubno u sušnijim mjesecima i ostali drugi problemi, mogu uzrokovati nestanak života u Ričini i oko nje
Dijametralno suprotni pristup, kojega podupiru svi europski zakoni i direktive pa i priručnik za primjenu mjera očuvanja slatkovodnih sustava, koji se poziva na prethodno spomenute zakone, uključuje suradnju svih struka, biološke, hidrološke, geološke te posebice hidrotehničara koji su skloni i željni raditi po principu Nature based solutions ili zelenom pristupu, imitiranju prirode u rješavanju problema, u najvećem dijelu problema kojeg sam čovjek uzrokuje.
Ovom znanstveno-stručnom skupu odazvali su se: Aleš Snoj - ihtiolog, zajedno sa svojim suradnicima iz Ljubljane, Josip Rubinić, Irma Popović iz The Nature Conservancy, članovi udruge Prijatelji Gacke – koji se bore za zaštitu rije Gacke od daljnje devastacije, Pobješnjeli Maxu iz udruge Estavela.
R.J.